PETICIJA ZA POVRAT REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

PETICIJA ZA POVRAT REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
VIJEЖU MINISTARA EVROPSKE UNIJE
ORGANIZACIJI UJEDINJENIH NACIJA
Autor: Sven Rustempaiж, Sarajevo

TRAIMO


Mi potpisnici traimo povratak iz protuzakonite suspenzije jedinog domaжe i internacionalno zakonitog i priznatog ustava drave Bosne i Hercegovine - Ustava Republike Bosne i Hercegovine.

Jedini zakoniti, sa stanovita internacionalnog i domaжeg prava, i internacionalno priznati ustav drave Bosne i Hercegovine je - Ustav Republike Bosne i Hercegovine (RBiH), priznat od strane Organizacije Ujedinjenih Nacija (OUN), Evropske Unije (EU) i preko 100 drava irom svijeta, ukljuиujuжi i tzv. velike sile, proljeжa 1992. godine, priznanjem RBiH kao suverene, jedinstvene drave, a na temelju nalaza i odluke opunomoжenih pravnih eksperata EU, Badinterove komisije, da su Ustav RBiH odn. drava RBiH zasnovani na jednakopravnosti svih graрana, dravljana RBiH, punim vjerskim i narodnim slobodama, viestranaиkoj parlamentarnoj demokraciji, te irokoj regionalnoj decentralizaciji u korist jedinica lokalne uprave, opжina-upanija, kao i na temelju graрanskog Referenduma od 29. februara i 1. marta 1992. godine.

Graрani RBiH su prema nalogu Badinterove komisije - saиinjene od opunomoжenih pravnih eksperata EU - izali 29. februara i 1. marta, 1992. godine na graрanski Referendum kojega je zatraila, na terenu nadgledala, verificirala i priznala Internacionalna zajednica, te su se sa 64\% glasova opredijelili za suverenu, samostalnu, jedinstvenu RBiH. Na temelju zakljuиaka Badinterove komisije EU, odluke UN, Referenduma i Ustava RBiH, drava je 22. maja, 1992. godine primljena kao punopravna 177. иlanica OUN.

Odmah nakon Referenduma, uslijedila je agresija na RBiH, иije su posljedice preko 100.000 ubijenih graрana RBiH, nekoliko stotina hiljada invalida, oko dva miliona protjeranih iz svojih domova (mnogih izvan domovine), stotine hiljada djece bez jednog ili oba roditelja, vie hiljada silovanih ena, ogromne materijalne tete. Cilj te agresije bio je i ostao unitenje RBiH, to жe biti postignuto ukoliko ostane prema Dejtonskom oktroiranom, nezakonitom ustavu (Aneks 4 Dejtonskog mirovnog ugovora), dakle, ukoliko jedini zakoniti Ustav RBiH bude ukinut. Za sada je Ustav RBiH samo suspendiran. Stoga traimo njegov povratak iz suspenzije i ponovnu uspostavu dravno-pravnog poretka kojeg on nalae na cijelom teritoriju BiH u dravnoj strukturi vlasti BiH. Tek se taj ustav, ukoliko postoji potreba, moe amendirati prema eljama graрana i njihovih predstavnika.

OBRAZLOENJE

Sa gledita Domaжeg i Internacionalnog prava, oktroirani Dejtonski ustav (Aneks 4) je nezakonit.

1. Иlan II Konvencije o Genocidu definira internacionalni zloиin ЁgenocidЁ na slijedeжi naиin:

U trenutnoj Konvenciji, genocid znaиi akt poиinjen sa namjerom da uniti, u cijelosti ili djelomiиno, odreрenu nacionalnu, etniиku, rasnu ili vjersku grupu, na naиin:

(a) Ubijanja иlanova te grupe;
(b) Prouzrokovanja ozbiljnih tjelesnih ili mentalnih povreda иlanovima te grupe;
(c) Namjerno prouzrokovanje uvjeta ivota za neku grupu, sraиunato sa ciljem da se dovede do fiziиkog unitenja cijele grupe ili njenog dijela;
(d) Nametanje mjera sa namjerom da se sprijeиi raрanje djece u okviru te grupe;
(e) Prevoрenjem djece silom iz jedne u drugu grupu.

Poиetkom 1993. godine, Republika Bosna i Hercegovina je pokrenula sudski postupak na Internacionalnom Sudu Pravde u Den Hagu, vrhovnom pravnom organu UN, optuujuжi bivu Jugoslaviju (Srbiju i Crnu Goru) da je poиinila akt genocida, definiranim pod (a), (b), (c) i (d) spomenutog Иlana II konvencije o genocidu. Drava je dobila svaku fazu ovog sudskog procesa i konaиnu Presudu 26. februara, 2007., koja nije sasvim zadovoljavajuжa po rtvu i Internacionalno pravo, ali koja je donijela dovoljno pravnih punosnanih i primjenljivih segmenata na osnovu kojih se moe pristupiti povratku Ustava RBiH iz nelegalne suspenzije.

Graрani RBiH i njihovi prijatelji irom svijeta koji se zalau za pravdu i potivanje internacionalnog pravnog poretka, a posebno Konvencije o genocidu, trae da se Republika Srpska, kreirana genocidom, proglasi ilegalnom i da se Ustav RBiH ponovo stavi u funkciju, dakle, izvadi iz suspenzije koja traje od Dejtona.

2. RBiH je 177. punopravna иlanica UN. Prema Povelji UN, Ustav i institucije drave иlanice UN, druge drave ne mogu mijenjati, a pogotovo ne agresijom na иlanicu UN. Иak niti UN nema pravo mijeanja u ustavni poredak svojih иlanica. Иlan 2, paragraf 7 Povelje UN kae da nita sadrano u toj Povelji ne moe dati za pravo Ujedinjenim Nacijama da se mijeaju u pitanja koja su stvar unutarnjeg pravnog poretka svoje иlanice.

Savjet Sigurnosti Ujedinjenih Nacija u svojoj Rezoluciji broj 752 iz 1992. godine, proglasio je SR Jugoslaviju (Srbiju i Crnu Goru) agresorom na RBiH, a Rezolucijom broj 757 iz 1992, poиeo kanjavati agresora uvodeжi mu ekonomske sankcije.

UN nisu smjele dozvoliti niti da poиnu pregovori o ustavnom preureрenju drave иlanice, rtve agresije, bez obzira na pristanak Predsjednika predsjednitva Republike BiH da se upusti u te pregovore. Rezultat takvih pregovora je nasilna promjena ustava drave rtve agresije.

3. U Dejtonskom ugovoru Bosna i Hercegovina se nala pod starateljstvom SR Jugoslavije i Republike Hrvatske, to je zabranjeno иlanom 2. Povelje UN. Internacionalno pravo, zatita zemalja иlanica i obaveza UN da osigura tu zatitu postoji - osim ako se zemlja иlanica UN, tog prava sama ne odrekne. Meрutim, prema Beиkoj konvenciji o ugovorima, to odricanje ne smije biti rezultat nelegitimnog predstavljanja, reinterpretacije predmeta pregovora, obmana dravnika prema vlastitim graрanima i djelovanjem protiv ustava svoje drave, kao i spoljne prinude, pogotovu one nastale agresijom, ratnim zloиinima i zloиinom genocida.

4. U Иlanu 2.1 Povelje UN se kae: Meрu иlanicama UN odnosi se moraju zasnivati na potovanju naиela suverene jednakosti.

Kako je ustav jedne zemlje izraz suverene jednakosti zemalja иlanica UN, jasno je da je pregovaranje o ustavu od strane susjednih zemalja direktno krenje Иlana 2 Povelje UN, kao imperativne norme Internacionalnog prava. Иinjenica da su SR Jugoslavija i Republika Hrvatska postali sudionici pregovora o ustavu Bosne i Hercegovine, pri иemu je ukidanje Ustava RBiH upravo jedan od ciljeva rata, u suprotnosti je sa Иlanom 2 Povelje UN.

5. Ljudi koji su jo od Lisabona 1991-2, preko eneve 1993, do Dejtona 1995, davali agresoru viziju uspjeha, tako to su pristajali da diskutiraju vlastiti Ustav, danas to brane navodnim pritiskom svijeta, krijuжi navedene иinjenice o neupitnosti, nedjeljivosti i neprenosivosti suvereniteta i nitavnosti ugovora pod pritiskom, obmanom ili nelegitimnom voljom. Ali, sa aspekta unutarnjeg prava, pregovaranjem Ustava Republike BiH i prihvaжanjem Dejtonskog ustava, иinjena je izdaja Republike BiH, to se moe ponajbolje vidjeti iz иlanova 154. i 155. Ustava RBiH koji glase:

Иlan 154 - Neprikosnoveno je i neotuрivo pravo i dunost graрana, naroda Bosne i Hercegovine i pripadnika drugih naroda koji u njoj ive da tite i brane slobodu, nezavisnost, suverenitet, teritorijalni integritet i cjelokupnost i Ustavom utvrрeno ureрenje Republike.

Иlan 155 - Niko nema pravo da prizna ili potpie kapitulaciju, niti da prihvati ili prizna okupaciju Republike Bosne i Hercegovine ili pojedinog njenog dijela. Niko nema pravo da sprijeиi graрane Republike Bosne i Hercegovine da se bore protiv neprijatelja koji je napao Republiku. Takvi akti su protuustavni i kanjavaju se kao izdaja Republike. Izdaja Republike je najtei zloиin prema narodu i kanjava se kao teko kriviиno djelo.

Legitimni predstavnik hrvatskog naroda u BiH, g. Kreimir Zubak, nije pristao da potpie ni preliminarni mirovni sporazum u Dejtonu. U ime Hrvata iz BiH, taj je sporazum potpisala susjedna drava, Republika Hrvatska, putem svojih opunomoжenih predstavnika, to je neиuveno, krajnje protuzakonito u Internacionalnom pravnom poretku.

Aneks 4 finalne verzije mirovnog sporazuma, Pariki sporazum, koji se danas koristi kao ustav Bosne i Hercegovine nikada nije ratificirala Skuptina RBiH, иime je dokazana nelegitimna volja bosanskohercegovaиkih pregovaraиa i potpisnika Dejtonskog/Parikog sporazuma. To znaиi da Aneks 4 nikada nije proao kroz legalnu proceduru promjene Ustava propisanu prethodnim, a tada vaeжim, Ustavom RBiH.

6. Sa aspekta konvencija o meрudravnim ugovorima, Beиka konvencija iz 1969. godine, pridruena Povelji UN, smatra nitavnim ugovore suprotne Internacionalnom pravu, dakle suprotne Povelji UN. Za BiH je bitno da иlan 53. spomenute konvencije smatra nitavnim иak i ugovore koji su dobrovoljno doneseni, ako su suprotni Internacionalnom pravu. Osim toga, kao ugovor, Dejtonski ustav je suprotan referentnoj konvenciji za meрudravne ugovore, po kojoj se ugovorom smatraju sporazumi izmeрu drava, iskljuиujuжi moguжnost da ti ugovori sadre i ustav neke drave.

Prema tome, Dejtonski ustav je akt ilegalne ustavne kapitulacije koji su potpisale i garantirale dvije susjedne drave, a koje su kao jedan od osnovnih ratnih ciljeva imali upravo izmjenu Ustava RBiH. Ovim je RBiH odvedena od primjene Povelje UN i Internacionalnog prava. Traimo povrat RBiH u okrilje i pod zatitu Povelje UN.

DODATAK
Kljuиni dogaрaji u korist Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske je Referendum od 1. marta, 1992. o neovisnosti Republike BiH i internacionalno priznanje Republike BiH, proljeжa 1992.
Ova mapa pokazuju kakva je situacija bila februara 1992. godine - i kakva bi ostala (!) u korist velikosrpskog projekta, da se Predsjednitvo RBiH i odani graрani RBiH, a meрu njima svi Muslimani (tadanji naziv za pripadnike bonjaиkog naroda), nije odluиilo odbiti poziv Srbije za ostanak BiH u treжoj Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom Gorom; odn. da se nisu odluиili traiti Referendum, da Referendum nije uspjeno proveden, da Republika BiH nije priznata kao neovisna drava!

Ova mapa pokazuje kako bi izgledao zapadni dio velike Srbije, da Republika BiH nije traila i dobila priznanje svojeg suvereniteta na svjetskom nivou i postala 177. иlanica OUN.